StoryEditor
EKSKLUZIVNO

Šefica slovenskog stožera usporedila svoju i hrvatsku antikorona strategiju: Mene politika sluša

Bojana Beović u velikom razgovoru za Jutarnji o situaciji u svojoj državi i Hrvatskoj, mjerama i novim žarištima
Bojana Beović
 Privatni Album

Slovenija znatno sporije ulazi u drugi udar koronakrize od Hrvatske. Dok hrvatski Stožer broji u prosjeku 80-ak slučajeva novih oboljenja dnevno, u Sloveniji ta brojka dosad nije premašila 14 novooboljelih na dan. Toliko ih je bilo u petak, 26. lipnja.
Ipak, za razliku od Hrvatske, Slovenija se ne premišlja o uvođenju strožih mjera, niti infektologinja, dr. Bojana Beović, voditeljica stručne savjetodavne skupine za Covid-19 pri slovenskoj Vladi, nema problema s politikom.

U njezin se posao, kaže, ne miješaju, a savjete - slušaju. Slovenija je u prvom udaru imala četiri umrle osobe više od Hrvatske, njih 111.

Infektologinja Bojana Beović zaposlena je na Klinici za zarazne bolesti i febrilna stanja, sveučilišna je profesorica i predavačica.

Kakvo je stanje s Covidom-19 u Sloveniji?

- Prošli je tjedan bilo loše, ovaj je još gore. Nema dana bez novozaraženih, u tjedan dana bilo je više od 50 novih oboljelih osoba.

Plaše li vas hrvatske brojke?

- Vaš je prosjek, procijeni li se prema broju stanovnika, kao da Slovenija dnevno ima 45 novih slučajeva, što je jako puno. No, vi ste imali, i imate, dva velika žarišta.

I Slovenija je imala sličnu situaciju za prvog udara. Žarište su bili domovi za starije, u kojima je umrlo 86 ljudi, od ukupno 111 osoba koje su podlegle Covidu-19. U domovima se za vrijeme prvog udara dogodila katastrofa. To su ustanove u kojima se bolest lako i brzo proširi. Od 102 doma, virus je ušao u njih 13. Bolesno je bilo i 137 liječnika, medicinskih sestara i drugog osoblja iz tih domova. Zaraze bolničkog osoblja koje se zarazilo od pacijenata gotovo da i nije bilo. Prva linija zaraze potekla je od društva koje se vratilo s odmora iz Maroka, drugi je zarazu donio liječnik sa skijanja u Italiji, a on je radio u jednom od domova za starije. Slovenski domovi u prosjeku primaju oko 200 štićenika i sad se dokazalo ono što jako dugo znamo, da su domovi za starije jako loši. Prostorije su male, teško se održava higijena, stalno su se širile bakterije poput MRSA-e, premalo je osoblja. Pritom u Sloveniji nema stacionara pa pacijenti s neakutnom dijagnozom iz bolnica odlaze u domove. Polovica štićenika ima tešku patologiju, 40 posto je dementnih. Domovi nisu građeni za ovakvo stanje štićenika i to je stari slučaj o kojemu je sve poznato, ali ništa se dosad nije i napravilo.

Smatrate li i vi da se Slovenija prebrzo otvorila, osobito granice, kao što to za Hrvatsku tvrde domaći liječnici?

- Granice smo postepeno otvarali i to nešto kasnije od Hrvatske.

Službeno ste izjavili da vi ne želite odgovarati Slovence od ljetovanja u Hrvatskoj, ali da im kao privatna osoba kažete neka propuste ovo ljetovanje na našoj obali...

- Tako je. Svi volimo doći u Hrvatsku, to nam je tradicija. Ne mogu "službeno" reći da je put Slovencima u Hrvatsku zabranjen. Slovenija ima nove kriterije koliko treba biti zaraženih na broj stanovnika da bi naši građani po povratku iz te zemlje morali u karantenu. Za Hrvatsku bi to bilo 1600 novih slučajeva u 14 dana. Kako je to kod vas brzo krenulo, moguće je da se ta brojka i premaši, a gledat ćemo i kolika će biti zaraza kod povratnika s ljetovanja u Hrvatskoj. S druge strane, svaka zemlja u krizi treba poticati ljude da novac troše doma. Pritom, uz putovanja je veća mogućnost zaraze.

Hoće li se granica s Hrvatskom ponovno zatvoriti? Slovenci na ljetovanju u Hrvatskoj boje se kako će doma.

- Ako se i donese, takva se odluka neće donijeti navrat-nanos, nego će ljudi dobiti koji dan za povratak. Mnogo je naših zdravstvenih djelatnika sada u Hrvatskoj i ne vrate li se na vrijeme ili završe li u karanteni, ne bismo imali ljudi u zdravstvenom sustavu.

Dakle, još niste o tome razgovarali?

- O Hrvatskoj konkretno ne, ali puno je pojedinaca iz BiH i Srbije, koji su odlazili doma i vraćali se pa smo za njih uveli obavezu karantene. Međutim, ako ljudi dođu sa slovenskim pasošem ili osobnom kartom na hrvatsko-slovensku granicu, mi ne znamo odakle je došao, a može iz jedne od tih dviju zemalja. Zato bismo voljeli dogovor dviju policija o razmjeni podataka.

Hrvatskom se Stožeru zamjera da su ispolitizirani, da su struku podredili politici. Kako je u Sloveniji?

- Bilo je pokušaja stvaranja afere oko domova, ali ipak su liječnici zajedno istupili i rekli da politika nije bila problem. Naime, nisu se svi oboljeli iz domova smještali u bolnicu. Jer, puno je posve dementnih i imobilnih, zapravo na kraju života. Liječnici koji su odlazili u domove na ispomoć redovnim doktorima, zajedno su dogovorili da u takvim slučajevima nema smisla ljude voditi u bolnicu. No, to je ispalo da smo ih puštali umrijeti po nalogu politike. Jako nezgodne stvari su to. Kompletni nonsens, jer ne može politika reći liječniku što će raditi. Ta je afera sad utihnula. Unatoč tome, napravit ćemo detaljnu analizu, jer nam je u interesu skinuti ljagu s liječnika koji imaju apsolutnu samostalnost kad je struka u pitanju, a trebamo i iskustva za dalje.

Je li i koliko teniski turnir u Zadru i zaraza koja se proširila među tenisačima bila tema u Sloveniji?

- Pratili smo to, i gradonačelnik Maribora je bio tamo, no on nije, kako smo vidjeli na snimkama, dodirivao tenisače.

Hrvatski premijer odbio je i samu mogućnost samoizolacije. Što biste vi u takvom slučaju, kao šefica stručnog tima, savjetovali slovenskom premijeru da se našao u sličnoj situaciji?

- Ne znam što bi napravio jer političari imaju neku svoju pamet i tijek misli, politika vodi računa o drugim stvarima nego struka, to je normalno. Ali, meni osobno se činilo da bi vaš premijer napravio pozitivnu političku gestu da je otišao u karantenu i pokazao ljudima primjer ponašanja odgovornog čovjeka. Uvjerena sam da bi slovenskom premijeru njegovi savjetnici upravo to predložili..

Koje su mjere sad na snazi u Sloveniji?

- Od petka su (26. lipnja op.a.) obavezne maske u svim zatvorenim prostorima. Ranije smo to puštali kao preporuku, ali sad je obaveza. Preporuka se nitko ne drži.

Kakva je kontrola? Postoji li sustav kažnjavanja?

- Kontrola je jako loša. To je posao sanitarnih inspektora, kojih je malo. Kazne postoje, ali su male, simbolične i gotovo se uopće ne naplaćuju.

No, koliko se ljudi sami pridržavaju donijete obaveze? Nose li maske?

- Zaista da. U zatvorenim prostorijama gdje je to obaveza, rijetko tko nema masku. Vidi se velika razlika u odnosu na koji dan prije. U lokalima nismo ni ukidali mjeru udaljenosti od 1,5 metra.

Što je s klubovima?

- Njih nismo ni otvarali. No, ljudi se snalaze. Rade preregistracije pa su cocktail barovi, a ne noćni klubovi, a takvi barovi mogu raditi. U Sloveniji je loše to što se policiji ne dozvoljava provjera kršenja mjera pa ni karantene. Pokušavamo dogovoriti da policija ide barem kao pratnja inspektoru kako bi sve to izgledalo malo ozbiljnije.

Dakle, nisu Slovenci kao što mi to mislimo, puno discipliniraniji od Hrvata?

- U prvom me valu zaista iznenadilo koliko su se ljudi pridržavali mjera. Bilo je puno revolta i napada u medijima da je to represija. No, većina je poštivala mjere, bez toga jednostavno ne ide.

Jeste li pripremili novi set mjera u slučaju pogoršanog stanja?

- Dakle, maske su obavezne kao i dezinficijensi, a najnovija je mjera smanjivanje dozvoljenog broja ljudi na okupljanju. Umjesto 500, na bilo kakvom je događanju, privatnoj zabavi, vjenčanju ili javnoj priredbi, dozvoljeno okupljanje 50 osoba. Osim ako nam organizator ne preda precizan plan kako će s više ljudi garantirati distancu i sigurnost. Opet ćemo zagovarati, gdje je god to moguće provoditi, rad od kuće. Namjera je u svim poduzećima poduzeti sve što se može kako bi se smanjio međusobni kontakt zaposlenika, a da posao ne trpi. Jako je teško osmisliti nove, a učinkovite mjere a da ne naškodimo gospodarstvu. Nakon toga preostaje samo zatvaranje granica, odnosno mjera obavezne karantene.

Budućnost ne vidite bez jakog sustava terenske epidemiologije?

- U Sloveniji su ekipe za terensku epidemiologiju problem. Malobrojni su i rade danonoćno. Razmišljamo kako ih omasoviti. Naš će se život bazirati na terenskoj epidemiologiji koja će kontrolirati karantene, hvatati kontakte... To će nam omogućavati normalan život. Zbog toga je dozvoljeno okupljanje 50 ljudi. Jer, to je broj koji epidemiolog može preispitivati na terenu.

Koliko dnevno testirate ljudi?

- Testiramo 800 do 1000 ljudi dnevno, ukupno smo dosad na milijun ljudi, testirali njih nešto manje od 50.000. Testirati puno je jako važno, da ni jednog bolesnog ne promašimo. Kod ulazaka u zemlju, obaveza testiranja nije siguran način sprečavanja zaraze. Znamo koliko je vrijeme inkubacije. No, otprilike trećinu onih u inkubaciji, ipak možemo uloviti testovima.

Znate li, jesu li slovenski građani zbog sve više novih slučaja i preporuka, otkazivali ljetovanja u Hrvatskoj?

- Mislim da nije puno njih. Ne slušaju nas previše.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. lipanj 2020 09:43